Vesti

Dr Slađana Mihajlović na 36. Svetskom kongresu ISUOG u Londonu

Kontinuirano usavršavanje i praćenje savremenih naučnih dostignuća ključ su vrhunske medicinske nege. Sa velikim zadovoljstvom vas obaveštavamo da dr Slađana Mihajlović učestvuje na 36. Svetskom kongresu ultrazvuka u ginekologiji i akušerstvu (ISUOG World Congress 2026), koji se održava u Londonu. Kongres u organizaciji Međunarodnog udruženja za ultrazvuk u ginekologiji i akušerstvu (ISUOG) predstavlja najvažniji godišnji događaj u ovoj oblasti, okupljajući vodeće svetske stručnjake, naučnike i kliničare.   Zašto je ISUOG kongres ključan za savremenu ginekologiju?   Događaj u prestižnom ExCeL London centru pruža četvorodnevni intenzivni naučni program posvećen najnovijim tehnološkim dostignućima, preporukama i dijagnostičkim protokolima. Učešćem na ovom globalnom skupu, dr Slađana Mihajlović zajedno sa svetskim liderima u struci analizira teme poput:   Najbolja nega za naše pacijente   Prisustvo na globalnim kongresima ove razmere omogućava nam da najsavremenije svetske metode i protokole primenimo direktno u svakodnevnom radu. Verujemo da svaka pacijentkinja zaslužuje dijagnostiku po najvišim međunarodnim standardima. Pratite naše vesti kako biste saznali više o najnovijim trendovima u ginekologiji i akušerstvu koje donosimo sa ovogodišnjeg kongresa u Londonu!    

Dr Slađana Mihajlović na 36. Svetskom kongresu ISUOG u Londonu Read More »

Trenuci koji obasjavaju naš poziv: nesvakidašnji sat u porodilištu “Dr Dragiša Mišović” – devet beba za samo šezdeset minuta

Svaki dan u KBC „Dr Dragiša Mišović“ nosi sa sobom veliku odgovornost, brzu dinamiku i nepredvidivost koje ginekologija i akušerstvo prirodno nalažu. Međutim, postoje trenuci koji prevazilaze rutinu i podsete nas na suštinsku lepotu medicine, smisao našeg poziva i čudo samog života. Jedan takav, gotovo nesvakidašnji sat, u petak smo doživeli u našem porodilištu, kada je naš ginekološko-akušerski blok za samo šezdeset minuta postao bogatiji za čak devet novih života. Ono što ovaj događaj čini dodatno posebnim i izuzetno retkim u akušerskoj praksi jeste činjenica da su se među novorođenim bebama našla čak tri para blizanaca. U lekarskim krugovima dobro je poznato koliko porođaj sa blizancima zahteva dodatnu pažnju, precizno planiranje i potpunu fokusiranost. Kada se u tako kratkom vremenskom okviru dogodi više takvih porođaja zaredom, ceo sistem mora da funkcioniše kao besprekorno uštiman orkestar. „Sve je proteklo u najboljem redu. Trudnoće sa blizancima smatraju se visokorizičnim, ali zahvaljujući uigranom timskom radu ginekologa, anesteziologa, babica i neonatologa, svi porođaji završeni su uspešno. Presrećni smo što su i mame i bebe dobro.” Kao načelnica, izuzetno sam ponosna na sve naše lekare, babice, anesteziologe, pedijatre i medicinske sestre koji su te smene bili na prvoj liniji. Pod velikim pritiskom, reagovali su smireno, brzo i maksimalno profesionalno. Najveća nagrada za taj ogroman trud i brigu jeste vest da se sve majke i njihove bebe osećaju odlično, da oporavak teče u najboljem redu i da su naše sobe danas pune osmeha i radosti. https://www.rts.rs//upload//media/2026/6/24/8/20/512/5614388/Bebe-240726.mp4 Ovakvi dani nisu samo lepa medijska vest ili impresivna statistika. Oni su najlepša potvrda poverenja koje nam buduće majke pružaju iz dana u dan, poveravajući nam ono najvrednije što imaju. Srećnim roditeljima i njihovim porodicama od srca čestitam na prinovama i želim im zdravlje i bezbrižne prve dane, a celokupnom timu KBC „Dr Dragiša Mišović“ zahvaljujem na posvećenosti i radu koji svaku, pa i najzahtevniju smenu, pretvara u pobedu života.  

Trenuci koji obasjavaju naš poziv: nesvakidašnji sat u porodilištu “Dr Dragiša Mišović” – devet beba za samo šezdeset minuta Read More »

Dr Slađana Mihajlović

Dr Slađana Mihajlović na 23. Svetskom kongresu fetalne medicine u Beču

U periodu od 28. juna do 2. jula 2026. godine, Beč je domaćin prestižnog 23. Svetskog kongresa fetalne medicine (23rd World Congress in Fetal Medicine). Ovaj eminentni naučni skup okupio je vodeće svetske stručnjake, a među zapaženim učesnicima iz regiona je i dr Slađana Mihajlović, koja aktivno prati najsavremenije trendove i inovacije u oblasti prenatalne nege i hirurgije. Kongres je svečano otvorio prof. dr Kypros Nicolaides (UK), pionir fetalne medicine i osnivač Fondacije za fetalnu medicinu (FMF). Program je koncipiran kroz seriju intenzivnih panela, zajedničkih sesija sa organizacijom Eurofoetus i interaktivnih diskusija. Ključne teme i inovacije u fokusu Tokom prvih dana kongresa, posebna pažnja posvećena je najkompleksnijim aspektima fetalne terapije, hirurgije i dijagnostike: Veštačka inteligencija transformiše prenatalnu negu Poseban akcenat ovogodišnjeg kongresa stavljen je na primenu veštačke inteligencije (AI) u humanoj reprodukciji. Vodeći stručnjaci analizirali su kako AI platforme pomažu u prenatalnom skriningu srca, analizi fetalnog mozga magnetnom rezonancom (MRI), kao i u donošenju odluka tokom samog porođaja. Učešće dr Slađane Mihajlović na ovom globalnom kongresu od izuzetnog je značaja za implementaciju najmodernijih medicinskih protokola u domaću praksu. Kontinuirana edukacija i razmena iskustava sa svetskom medicinskom elitom osiguravaju najviši nivo bezbednosti i nege za trudnice i njihove bebe.

Dr Slađana Mihajlović na 23. Svetskom kongresu fetalne medicine u Beču Read More »

Panel Lepota žene

Dr Slađana Mihajlović na konferenciji „Lepota žene“: prevencija, emocije i snaga savremene žene

Na četvrtoj po redu konferenciji „Lepota žene“, održanoj u Ložionici, u fokusu su bile teme prevencije, zdravlja, odnosa u savremenom društvu i ličnih pobeda žena nad životnim izazovima. Među učesnicima koji su dali poseban doprinos programu bila je i ass. dr sc. med. Slađana Mihajlović, koja je govorila u okviru panela posvećenog zdravlju žene. Panel „Zdravlje žene – Život u balansu“ bio je usmeren na fizičko, hormonsko i reproduktivno zdravlje, sa posebnim naglaskom na značaj prevencije i redovnih ginekoloških i opštih pregleda. Dr Slađana Mihajlović istakla je važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma i kontinuiranog praćenja zdravstvenog stanja, naglašavajući da je savremena medicina sve više usmerena ka ranom otkrivanju i sprečavanju bolesti, a ne samo ka lečenju. Kroz stručan i jasan pristup, ukazano je da žene često zanemaruju rane znake promena u organizmu, te da je edukacija ključna u jačanju svesti o ličnom zdravlju. Prevencija, redovne kontrole i poverenje u stručnjake predstavljaju osnovu dugoročnog očuvanja kvaliteta života. Ostali segmenti konferencije bavili su se emotivnim odnosima i ličnim iskustvima žena, doprinoseći širem kontekstu događaja koji je spajao medicinu, psihologiju i životne priče. Konferencija je završena u inspirativnoj i opuštenoj atmosferi, uz umetnički program i poruku zajedništva i podrške ženama u svim životnim ulogama. Učešće dr Slađane Mihajlović još jednom je potvrdilo značaj stručnog i savremenog pristupa zdravlju žene, sa jasnim fokusom na prevenciju kao ključ dugoročnog blagostanja.

Dr Slađana Mihajlović na konferenciji „Lepota žene“: prevencija, emocije i snaga savremene žene Read More »

POLICISTIČNI JAJNICI DIJAGNOZA, LEČENJE I SAVETI GINEKOLOGA

Policistični jajnici dijagnoza, lečenje i saveti ginekologa – Ass. Dr Slađana Mihajlović spec. ginekologije i akušerstva, rukovodilac bolnice za ginekologiju i akušerstvo Sindrom policističnih jajnika najčešći je endokrinološki poremećaj kod žena u reproduktivnom dobu i među glavnim je uzrocima neplodnosti. Predstavlja čest hormonski poremećaj i ima ga oko 6-10% žena u reproduktivnom periodu, što je period posle prve i pre poslednje menstruacije. Politički izmenjeni jajnici mogu se naći kod plodnih žena, sa ili bez pojačane maljavosti, kod neplodnih žena sa redovnim menstrualnim ciklusom, pa čak i kod žena sa neurednim krvarenjem iz materice. GLAVNI SIMPTOMI POLICISTIČNIH JAJNIKA Izostanci menstruacija Prvi i najčeći znak ovog poremećaja je retko javljanje menstruacija. Žena koja tokom godinu dana ima samo 8 ili manje menstruacija (a prošlo je više od dve godine nakon prve menstruacije), treba da se javi ginekologu na ispitivanje. Nekad ove žene imaju ciklus od oko 40 dana i više, nekad menstruacije izostanu po 3-4 meseca, a ponekad se javljaju učestala i oskudna krvarenja ili jako obilna krvarenja. Otkriva se najčešće već u doba adolescencije (do 19.godine), ali se može javiti i kasnije u životu, zbog ekstremne gojaznosti. Uzroci ovakvog ciklusa mogu biti i drugi, što se procenjuje na osnovu još nekih ispitivanja. Gojaznost 50-60% ovih žena/devojaka su gojazne Pojačana maljavost, ponekad i opadanje kose, bubuljice- akne, masna koža i kosa Zbog viška muških hormona u krvi, javlja se kod oko ¾ ovih žena. Nemaju sve žene sve ove simptome, ali je dovoljno bar dva da se postavi dijagnoza. Dakle, izražena maljavost, poremećen ciklus, gojaznost i sterilitet znaci su sindroma policističnih jajnika. Ultrazvučnim pregledom utvrđuje se postojanje ovog sindroma, a nakon odgovarajućih analiza postavlja se i definitivna dijagnoza. Bez obzira da li su jajnici uvećani ili ne, za sve policistične jajnije karakteristično je prisustvo brojnih malih cisti veličine najčešće 2 do 6 mm, uvećanje centralno postavljene strome (središta jajnika) i zadebljana kapsula. Ovakav jajnik naziva se i hiperandrogeni ovarijum jer je sinteza muških polnih hormona (androgena) u njemu višestruko povećana. USPOSTAVLJANJE DIJAGNOZE Posetom ginekologa utvrdiće se anamneza o učestalosti menstruacija, merenjem telesne težine doći ćemo do indeksa telesne težine (BMI), izmeriti krvni pritisak i obaviti pregled. Ispitivanjem hormona i nivoa masti u krvi kao i sklonost ka dijabetesu dolazi se do preciznijih podataka o pacijentkinji. Ultrazvučnim pregledom jajnika i materice proveriće se da li jajnici imaju puno sitnih folikula koji ga neretko i povećavaju. Folikuli su sitne „komorice“ u kojima se razvijaju jajne ćelije i u pubertetu devojka ih ima oko 400.000, ali se oni ne vide svi. Svakog meseca, jedan folikul počinje da raste i kad dostigne oko 20mm, on prsne i zrela jajna ćelija izlazi iz njega što dovodi do ovulacije. Ostatak folikula se „izduva“, i nastaje „žuto telo“ koje luči hormon progesteron i na kraju nestane. Kod sindroma policističnih jajnika folikul počne da raste, ali samo do oko 10mm i tu zastane, što znači da nema ovulacije niti menstruacije. I tako oni stalno rastu samo pomalo, tu ostaju, nakupljaju se i ti stini folikuli nisu prave ciste ni tumori, ali jajniku daju izgled sunđera koji se vremenom povećava zbog njihovog sve većeg broja. Ponekad se od ovih folikula napravi veća „vodena“ cista jajnika. Ako se na ultrazvuku vidi slika ovakvih jajnika, a žena nema nikakve druge simptome, onda to nije sindrom policističnih jajnika (u oko 20% slučajeva). S INDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA NAJČEŠĆI JE ENDOKRINOLOŠKI POREMEĆAJ KOD ŽENA U REPRODUKTIVNOM DOBU I MEĐU GLAVNIM JE UZROCIMA NEPLODNOSTI. LEČENJE Lečenje je pre svega uslovljeno željama pacijetkinje i njenim reproduktivnim statusom (da li je trudnoća u planu). Neuredni menstralni ciklusi leče se primenom kombinovanih kontraceptivnih pilula (koje sadrže i estrogen i progesteron) ili samo gestagenih preparata (koje sadrže samo sintetski progesteron). Pojačana maljavost se leči primenom lekova iz grupe kontraceptiva, ali onih koji kao komponentu imaju antiandrogen (za smanjenje lučenja muških polnih hormona) ili primenom lekova sa čistim antiandrogenim dejstvom. Neplodnost se leči lekovima za stimulaciju ovulacije, lekovima za smanjenje IR, vitaminom D, a samo ponekad i operativno, laparoskopskim putem dijatermijom kapsule jajnika (ovarijalni driling). Kod stimulacije ovulacije policističnih jajnika posebno treba biti oprezan da se kao odgovor na stimulacije ne razvije sindrom hiperstimulacije – doze lekova kod stimulacije ovulacije ovakvih jajnika moraju biti precizno odmerene. Terapija koja se uvodi pacijentkinji je u skladu sa njenim potrebama i proceni lekara specijaliste, a preporučljivi su preparati koji utiču na smanjenje insulinske rezistencije, uspostavljaju hormonsku ravnotežu, regulišu menstrualni ciklus i ponovno uspostavljanje ovulacije, utiču na kvalitet jajnih ćelija i regulišu lipidni status. POSLEDICE POLICISTIČNIH JAJNIKA Ukoliko se zanemare simptomi i ništa ne preduzima, posle izvesnog broja godina kod nekih žena se mogu javiti posledice u vidu insulinske rezistencije, što može dovesti do šećerne bolesti (dijabetes tip II). Insulin je hormon koji luči pankreas i koji omogućava našim ćelijama da iskorist glukozu glukozu – šećer. Kada kod ovog poremećaja postoji insulinska rezistencija odnosno slabija osetljivost ćeija na insulin, pankreas mora da luči sve više insulina da bi to nadoknadio i na kraju se iscrpi i luči se nedovoljno ovog hormona, pa tako nastane šećerna bolest. Višak insulina takođe može dovesti do povećanog lučenja muških hormona. Mogu se javiti i neke kardiovaskularne bolesti poput povišenog krvnog pritiska, kao i povišen nivo triglicerida i snižen nivo „dobrog“ holesterola (HDL) Ne smemo zanemariti i infertilitet koji se manifestuje problemima sa zatrudnjivanjem, pojava spontanih pobačaja, komplikacije u trudnoći poput gestacionog dijabetesa i povišen krvni pritisak u trudnoći. Sindrom policističnih jajnika uzrokuje i obilna krvarenja, displazije težeg stepena materične sluzokože i u nekim slučajevima i karcinom materice. Od psihičkih posledica mogu se pojaviti depresija i anksioznost. POLICISTIČNI JAJNICI I NEPLODNOST Žene sa ovim poremećajem možda neće imati nikakvih problema da ostanu trudne, ali postoji mogućnost da teže zatrudne, jer neredovne ovulacije utiču na broj i redovnost produkcije jajnih ćelija. Povećana je sklonost spontanim pobačajima i komplikacijama u trudnoći kao što su gestacijski dijabetes ili povišen krvni pritisak, što može ugroziti i majku i bebu. Na svu sreću, postoje lekovi kojima se stimuliše odnosno izaziva ovulacija – sazrevanje jajne ćelije. SAVETI GINEKOLOGA Najvažnije u procesu lečenja je prilagođavanje režima ishrane.

POLICISTIČNI JAJNICI DIJAGNOZA, LEČENJE I SAVETI GINEKOLOGA Read More »

Scroll to Top